Akademik Ivan Cvitković: Iz penzionerske lože o religiji i vremenu u kojem živimo
Razgovor vodila:
Mogu reći da mi je pripala čast da sarađujem s Akademijom nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine na novom posebnom serijalu razgovora s akademicima pod nazivom Horizonti uma. Riječ je o serijalu koji donosi lične i profesionalne priče najznačajnijih umova naše zemlje.Posebnu vrijednost ovom iskustvu daje i činjenica da je moj prvi sagovornik bio akademik Ivan Cvitković, koji mi je svojevremeno predavao predmet Religije savremenog svijeta na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Nakon punih šest godina, akademik Cvitković, jedan od najznačajnijih sociologa religije na ovim prostorima, je upravo kroz ovaj serijal ponovo pristao istupiti u javnosti.
U prvoj epizodi serijala Horizonti uma razgovaramo s akademikom Ivanom Cvitkovićem, rođenim Mostarcem, čiji je životni i profesionalni put obilježen velikim društvenim, političkim i ideološkim preokretima 20. stoljeća. Govoreći o svom odrastanju, školovanju i akademskom razvoju, otkriva kako su ga studij sociologije i ključni profesori, posebno Hamdija Pozderac, usmjerili ka naučnom proučavanju religije. Na njegov svjetonazor snažno su uticali klasici svjetske sociologije poput Durkheima i Webera, zatim Đuro Šušnjić, ali, kako sam ističe, najveći trag ostavio je Miroslav Krleža čija je sva djela već odavno iščitao.
Ovo je njegov prvi javni razgovor nakon šest godina tišine. Otvoreno govori o religijama savremenog svijeta, o urušenom duhu zajedništva koji je, kako kaže, uništen tokom 90-ih, o sve praznijim crkvama i džamijama, ali i o snažnom uticaju politike na religiju. Smatra da religije danas ne mogu biti rješenje za globalne probleme te da politika pod okriljem crkve ili džamije nije donijela ništa dobro ni u 20., niti će u 21. stoljeću.
Kao dugogodišnji član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, osvrće se i na ulogu nauke u savremenom društvu, značaj istraživanja, ali i važnost kritičkog dijaloga. Govori i o svojoj ljubavi prema knjigama I vlastitoj biblioteci koja broji više od 4.200 naslova – te autorima koji ga i danas inspirišu.
Ovo je razgovor o znanju, odgovornosti, društvu, religiji i potrebi da u vremenu podjela ponovo učimo jedni druge razumjeti.
