Akademik Muris Čičić: Znanje ima moć da oblikuje društvo

Razgovor vodila:

Postoje razgovori koji su samo intervju, i postoje razgovori koji su putovanje kroz jedno vrijeme. Upravo takav bio je moj susret sa akademikom Murisom Čičićem, predsjednikom Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, koji sam imala priliku voditi u okviru serijala razgovora Horizonti uma.

Dok sam slušala njegovu priču, nisam mogla izbjeći osjećaj žala za jednim vremenom kada su se ideje rađale sporije, ali temeljitije; kada su se kompanije stvarale iz istraživanja i znanja, a univerziteti bili mjesta na kojima je nauka zaista – cvjetala. Danas nove generacije često misle da svijet počinje od njih i da se uspjeh i slava mogu postići preko noći – kroz vidljivost na društvenim mrežama i kulturu influensinga – zaboravljajući da je marketing kao nauka decenijama nastajao kroz istraživanja, teoriju i iskustvo generacija prije njih. Generacije koje su otkrivale svjetove, postavljale pitanja, pomjerale granice i tragale za odgovorima koji su s vremenom postali – nauka.

Akademski počeci i razvoj karijere profesora Murisa Čičića

U jednom takvom razdoblju uspona, u bivšoj Jugoslaviji, živio je i radio profesor Muris Čičić. Rođen 1949. godine u Sarajevu, gradu koji je oblikovao njegov pogled na svijet, svoj akademski put započeo je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je diplomirao 1973. godine. Već tada ušao je u svijet istraživanja – od 1973. do 1988. Radio je kao istraživač na Institutu za organizaciju i ekonomiku u Sarajevu, gradeći temelje jedne karijere koja će kasnije obilježiti razvoj marketinga i ekonomskih istraživanja u Bosni i Hercegovini.

Na istom fakultetu magistrirao je 1978. godine, a doktorirao iz oblasti marketinga 1986. godine. Teme kojima se tada bavio i danas su aktuelne i značajne. Kao asistent na predmetu Osnovi marketinga radio je početkom osamdesetih, u vrijeme kada se marketing tek počinjao snažnije razvijati kao akademska disciplina na ovim prostorima.

Međunarodna iskustva i povratak u Bosnu i Hercegovinu

Krajem osamdesetih preuzimao je i rukovodeće funkcije u privredi – bio je menadžer i direktor UPI Instituta za istraživanje i razvoj u Sarajevu. Njegova karijera ubrzo je dobila i snažnu međunarodnu dimenziju: kao gostujući ekspert boravio je na Wageningen University & Research u Holandiji, a kao Fulbright predavač na Virginia Polytechnic Institute and State University u Sjedinjenim Američkim Državama.

Početkom devedesetih život ga vodi i na drugi kontinent – od 1991. do 1998. godine bio je profesor na University of Wollongong u Australiji. Upravo ta međunarodna iskustva oblikovala su njegov pogled na akademski svijet i važnost globalne razmjene znanja, pa je tako po povratku u Bosnu i Hercegovinu nastavio svoj akademski rad na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je od 1997. do 2017. predavao predmete Marketing menadžment, Marketing, Ponašanje potrošača i Marketing komuniciranje. Istovremeno je bio angažiran i na postdiplomskim studijima univerziteta u Ljubljani, Podgorici i Zagrebu.

U periodu od 2004. do 2008. obavljao je funkciju dekana Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, a bio je i predsjednik Ekonomskog savjeta Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Tokom karijere bio je član brojnih domaćih i međunarodnih naučnih organizacija, uredništava naučnih časopisa i mentor generacijama istraživača.

Naučni doprinos, ANUBiH i vizija budućnosti bosanskohercegovačke nauke

Njegov naučni opus je impresivan. Od prvog objavljenog rada Mediji privredne propagande iz 1977. godine do danas, autor je ili koautor više od 140 naučnih i stručnih radova koji su obilježili razvoj marketinga kao discipline na ovim prostorima. Istraživački rad profesora Čičića potvrđuju i bibliometrijski pokazatelji: njegov H-index iznosi 22, a njegovi naučni radovi citirani su više od 3.500 puta prema Google Scholaru.

Za dopisnog člana Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran je 2008. godine, a za redovnog člana 2012. Od 2020. godine obavlja dužnost predsjednika ove najviše naučne institucije u zemlji.

U razgovoru za Horizonte uma profesor Čičić ne govori samo o vlastitoj karijeri. Govori i o Sarajevu u kojem je odrastao, nedaleko od Narodnog pozorišta Sarajevo, o generacijama koje su stvarale temelje savremene nauke, ali i o izazovima s kojima se akademska zajednica danas suočava.

Otvara i važna pitanja: zašto bosanskohercegovačka nauka mora biti vidljivija u svijetu, zašto su citiranost i međunarodni standardi ključni za akademsku izvrsnost, te kakva je budućnost Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u vremenu globalnih promjena.

Prisjećajući se svoje karijere, govori i o jednom simboličnom trenutku – dolasku u Sarajevo jednog od najutjecajnijih svjetskih stručnjaka za marketing, Philipa Kotlera, što je bio snažan signal da i ovaj prostor može biti dio globalnih akademskih tokova.

Ovaj razgovor je, zapravo, podsjetnik da nauka ne nastaje preko noći. Ona je rezultat dugih putovanja, generacija koje su gradile temelje i ljudi koji su vjerovali da znanje ima moć da oblikuje društvo.

Cijeli razgovor sa akademikom Murisom Čičićem možete pogledati u novoj epizodi podcasta Horizonti uma.