Kreativnost – kratak i veseo vodič – John Cleese

Piše: 

Pokušat ću napisati kratak tekst sa preporukom za knjigu „Kreativnost – kratak i veseo vodič“ autora John Cleese-a. Autor poznat po njegovoj ulozi u Monty Python's Flying Circus i od 2017. godine dobitnika Počasnog Srca Sarajeva na našem Sarajevo Film Festivalu. Kreativnost i humor autora su nam vrlo poznata, zato i ne čudi što nam od njega stiže jedna takva knjiga. Knjiga koja u svom A5 formatu na 100 stranica u izdanju Planetopija iz Zagreba, donosi kratku, zabavnu priču i vodič do kreativnog pisanja.

John Marwood Cleese (1939.) britanski je komičar, scenarist, glumac i producent. Cleese je poznat po satiri, crnoj komediji i nadrealističkom humoru. Učenje i obrazovanje uvijek su igrali važnu ulogu u njegovom životu, a od 1973. do 1976. bio je rektor Sveučilišta Saint Andrews te gostujući profesor na Sveučilištu Cornell u New Yorku. Navodim ove crtice iz autorove biografije koje u kombinaciji njegovog formalnog obrazovanja koje je stekao na Cambridgeu i uz njegovo bogato iskustvo i rad daju snažno uporište da o temi kreativnosti piše kao ugledan i dokazan autor.

Šta je kreativnost?

Po mišljenju Cleese-a, kreativnost je samo novi način razmišljanja o svijetu. Kratka i jasna definicija, koju autor daje odmah na početku svog vodiča. Odmah dodaje da većina nas pojam kreativnosti veže isključivo za umjetnost. Međutim, autor kaže da kreativnost se može pronaći u svim vidovima života. Kad god otkrijete malo bolji način da nešto obavite, tada ste kreativni.

U ovom kratkom vodiču saznat ćete na koji način funkcioniše jedan kreativni um. Šta su to svjesne i nesvjesne radnje, te dva načina razmišljanja – zečiji mozak i kornjačin um. Prvi, rješava probleme i vaga argumente za i protiv, oblikuje argumente i proniče u probleme. Ukratko to je naš razum i logika, naše namjerno i svjesno razmišljanje. Brzo i strahovito razmišljanje nazvano zečijim mozgom.

Drugi način razmišljanja, napreduje daleko sporije. Često je manje strahovit i jasan, zaigraniji je, opušteniji i snovitiji. Kornjačin um, u kojem promišljamo i prežvakavamo probleme, kontempliramo ili meditiramo. Možda samo razmišljamo o problemu umjesto da ga stvarno pokušavamo rješiti. Međutim, ono što taj kornjačin opušteni um čini fascinantnim, jeste da uprkos prividnoj besciljnosti je jednako inteligentan kao i daleko brži zečiji mozak.

Taj tip inteligencije povezuje se s onim što nazivamo kreativnošću, pa čak i ‘mudrošću’.

Razlike između kreativnog i nekreativnog?

Po istraživanju kojeg navodi autor, postoje samo dvije razlike između ove dvije grupe ljudi. Prva je da se kreativni ljudi znaju igrati sa svojim idejama. Druga karakteristika je da odgađaju donošenje odluka dokle god je to moguće. Igra u ovom smislu predstavlja sposobnost da se s užitkom uronite u zagonetku – ne samo s ciljem da je riješite i potom posvetite drugom problemu, nego da postanete znatiželjni samo zbog znatiželjnosti. Poput dječije igre, koju ništa ne ometa, u kojoj djeca samo istražuju, ne znajući kamo idu, ali i ne mare za to.

Odgađanje odluke je sposobnost da trpite nejasan osjećaj nelagode koji svi osjećamo u trenutku kada neka važna odluka ostaje otvorena. Autor sugeriše da odluke koje imaju neki krajnji rok donosimo u tom krajnjem trenutku, i ostavimo priliku za pronalazak neke kreativnije i bolje odluke. Zašto žuriti sa odlukama. Odgađanje dovodi do dvije stvari: možda dođete do novih podataka, a možda vam prosto padne nešto novo na um.

Ubica kreativnosti

Najveći ubica kreativnosti je ometanje i prekidanje. Ono nam odvlači um od onoga o čemu želimo razmišljati. Potrebno je skoro osam minuta da se po prekidanju, naša svijest vrati u prethodno stanje razmišljanja, a čak i dvadeset minuta do povratka u stanje duboke koncentracije. Razmislite o ovome u kontekstu današnjeg užurbanog tempa življenja i silnih notifikacija koje nam iskaču na raznim ‘pametnim’ uređajima. Zamislite sve te notifikacije koje vas možda i obraduju, kao ubice vaših kreativnih procesa i stvaranja neke nove i kreativne ideje i misli. Zanimljivo zar ne? 

Dakle za kreativni proces trebamo mir i moramo usporiti i usredotočiti svoje misli. Jedan od načina da usporite je meditacija.

Savjeti kreativcima

Usporite. Meditirajte. Nemojte svoje nove ideje, prerano izlagati kritici i napadima logičkog uma. Sačekajte da izrastu, razbistre se i ojačaju. Budite strpljivi, sve dok ne postane savršeno jasno što ste iznjedrili. Tek tada uključite kritičko razmišljanje. Nikad prije. Kornjačin um i zečiji mozak potrebni su jedan drugome. Ali držite ih svakoga u svom uglu.

Bonus savjeti eksperta kreativnosti

Pišite o temama koje su vam bliske. Pronađite inspiraciju u nečemu što volite i ko vas inspiriše. Pravite sitne progrese, korak po korak. Održite iskru kreativnosti i onda kada je to teško i kada ste zamoreni. Nemojte se zaboraviti igrat i poigravati sa idejama. Budite disciplinovani i vrijedni, čak i kada upadnete u kreativnu krizu i blokadu. Jalova razdoblja su priprema za ona plodna, samim tim su neodvojivi dio kreativnog procesa. Kad se pak suočite s težim problemom, počnite paničariti na vrijeme. Nikada ne pomislite: ‘Paničarim, idem onda malo odrijemati’. Umjesto toga, panika vam pomaže dovršiti posao. Vaše misli prate vaše raspoloženje, zato je važno da se dovedete u raspoloženje u kojem možete kreativno stvarati. Vodite računa o pretjeranoj samouvjerenosti, jer tada kreativnost strmoglavo pada. Testirajte svoje ideje. Kritički propitajte svoje omiljene ideje i zamisli. Svako umjetničko djelo se mijenja – ponekad i drastično – tokom svog nastanka. Potražite i neko drugo mišljenje.

Kraj i glavna poenta

“Jezgrovitost je duša duhovnosti. I duša onih koji nisu dosadni.”

Jezgrovitost je duša duhovnosti. I duša onih koji nisu dosadni. Sjetite se one sjajne isprike: ‘Oprostite na ovako dugačkom pismu, no nisam imao vremena napisati kraće’. Zato kad napravite prvu verziju izbacite sve nevažno i ne ponavljajte se. 

Ono što sam ja naučio iz ove kratke knjige je da se može reći puno toga i kroz kratku formu i bez puno definicija i citiranja, ali da je za tako nešto potreban konstantan rad i vježba. Zato izvinite na mom dužem tekstu, nisam imao vremena da napišem kraći. 

Šta vam je u tekstu bilo dosadno? U kojem trenutku vam je prestalo biti jasno šta se događa? Šta vam nije bilo uvjerljivo? Da li vas je nešto od sadržaja emocionalno zbunjivalo? Pitanja su koja Cleese predlaže da postavite publici ili ljudima čije mišljenje cijenite i tako unaprijedite svoje kreativno djelo, pa zašto da i ja ne poslušam taj savjet profesionalca. Radujem se vašoj kritici.