Bujične poplave nisu iznenađenje – nauka nas već godinama upozorava

Piše:

„Danas je kišilo i sutra će, kaže radio“, rekao bi to Tifa sjetno i romantično, ali današnje padavine u Bosni i Hercegovini nemaju nimalo romantike. One izazivaju strah i nesigurnost. Klimatske promjene više nisu upozorenje – one su stvarnost. A možda im ne bismo ovako svjedočili da smo prirodu njegovali i poštovali.

Naučni skupovi bez odjeka među donosiocima odluka

Struka i nauka nas već godinama upozoravaju, ali njihova saznanja često ostaju unutar akademskih krugova. Naučni skupovi koji nude konkretna rješenja za zaštitu ljudi i prirode prolaze gotovo nezapaženo među onima koji bi trebali donositi ključne odluke. Umjesto hitnih reakcija, svjedočimo pasivnosti, a onda i katastrofama koje su bile predvidive.

O bujicama, eroziji i odgovornosti – konkretni podaci sa terena

Na stručnom skupu pod nazivom „Rizici i mjere prevencije od bujičnih poplava u Bosni i Hercegovini“ simbolično održanom na Svjetski dan šuma, 21. marta na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, prof. dr. Muhamed Bajrić sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu iznio je ozbiljne i precizne podatke o rizicima i mjerama prevencije bujičnih poplava u BiH. Njegova analiza uključuje konkretne lokacije (Jablanica, Bistrički potok), ali i niz realnih, stručnih prijedloga kako prevenirati ovakve pojave.

Imala sam priliku prisustvovati ovom predavanju i ostala duboko impresionirana stručnošću, jasnoćom i posvećenošću s kojom prof. Bajrić govori o jednoj od najaktuelnijih tema u oblasti zaštite okoliša – prevenciji bujičnih poplava. Upravo iz tog razloga smatram važnim da se informacije i poruke s ovog predavanja podijele sa širom javnošću. U vremenu klimatskih promjena i sve češćih ekstremnih vremenskih pojava, ovakva znanja nisu važna samo za stručnjake, već i za donosioce odluka, lokalne zajednice i svakog pojedinca.

Ekstremne padavine i razorne posljedice

U posljednjih deset godina BiH je pogođena sve češćim i razornijim poplavama (2014, 2021, 2024). Samo u Jablanici, u oktobru 2024, zabilježeno je 323 litra kiše po metru kvadratnom u 24 sata. Posljedice su bile kobne – 27 izgubljenih života.

U Donjoj Jablanici, visoke temperature su dodatno destabilizirale tlo, a loše upravljanje prostorom (kamenolom, gradnja na bujičnim tokovima) doprinijelo je katastrofi. 

Osim o Jablanici, profesor Bajrić se tokom predavanja osvrnuo i na Bistrički potok i lokalitet Curine njive – područja koja su, samo nekoliko dana nakon tog izlaganja, ponovo postala goruća tema zbog novih poplava. Kroz niz arhivskih i sadašnjih fotografija prikazao je betonske pregrade koje su izgrađene još u doba Austro-Ugarske, ističući kako su tadašnji inžinjeri i vlasti dobro poznavali tlo i njegovu prirodu. Znali su da je riječ o bujičnom području, pa su planski gradili kaskadne pregrade kako bi usmjeravali i ublažili silinu vode.

Na potezu Bistričkog potoka, između lokaliteta parkinga kod hotela „Pino“ pa sve do izlaza potoka u naseljeni dio Općine Stari Grad, izgrađeno je između 25 i 30 takvih pregrada i kaskada. Danas, svjedoče fotografije koje je profesor Bajrić zabilježio, većina tih pregrada je znatno oštećena, zatrpana zemljom, prekrivena muljem, obrasla drvećem ili zakrčena smećem. A stanje Bistričkog potoka kroz naselje, nažalost, nije ništa bolje – zatrpan otpadom, granjem  i kamenjem.

„Rizik od mogućih negativnih posljedica se dodatno povećava činjenicom da je potok ‘ucjevljen’ u dužini od oko 1.000 metara. Stariji se još sjećaju juna 1986. godine kada je bujica nosila sve pred sobom niz Bistrik“, rekao je profesor 21. marta pokazujući crno-bijelu fotografiju iz 1986. godine. I dok nastaje ovaj tekst – bujica ponovo teče ovim krajem.

Ostala sam potresena koliko je znanja već dostupno, a tako često ignorisano. Pitam se – da li se ovo moglo spriječiti? Odgovor je jasan: jeste. Ali samo ako svi preuzmemo svoj dio odgovornosti. Da su se pregrade redovno održavale, da se nije gradilo na Bistričkom potoku i Curinim njivama – koje su, imenom i prirodom, jasno ukazivale na vodno tlo – danas bismo vjerovatno mirno spavali. Ali…

Koliko košta prevencija?

Procjene profesora Bajrića kažu da je za sanaciju i prevenciju 178 bujičnih slivova u BiH potrebno preko 123 miliona eura. Godišnje bi trebalo izdvojiti:

• 6 miliona eura za građevinske radove i pošumljavanje
• 4 miliona eura za nove investicije
• 2 miliona eura za održavanje

Skupo? Skupo je izgubiti živote. Profesor naglašava da Federacija BiH i Brčko distrikt nemaju ni procjenu potrebnih ulaganja, što dovoljno govori o (ne)ozbiljnosti pristupa ovoj temi.

Rješenja postoje – samo ih treba početi primjenjivati

Austrija godišnje ulaže između 100 i 150 miliona eura u prevenciju erozije i poplava. Mi još nemamo ni osnovnu mrežu mjera. Ključno je proglasiti erozivna područja, poštovati postojeće mjere i kontinuirano educirati – od vrha vlasti do lokalnog stanovništva.

Profesor Bajrić i kolege su čak spremni lično odlaziti u mjesne zajednice kako bi građane informisali o rizicima i potrebnim mjerama. Te mjere uključuju zabrane kresanja, oranja po nagibu, sječe šuma, ali i obaveze pošumljavanja, pretvaranja degradiranih površina u livade, te uvođenje višegodišnjih kultura.

Šuma – saveznik kojeg siječemo

Šume štite tlo, reguliraju vodni režim, čiste zrak, ublažavaju klimatske ekstreme i sprečavaju eroziju. Ipak, svakodnevno nestaju – primjer su obronci Trebevića koji se nemilice krče zarad gradnje. Osim toga saznajem da se šume u Hercegovini namjerno pale kako bi se stvorili uslovi za rast gljive smrčak, koja na tržištu dostiže cijenu višu od 80 KM po kilogramu!

Šta možemo učiniti sada?

Prvi korak je uspostava sistema rane najave (EFAS), radarske opreme i automatskih kišomjernih stanica. Potrebno je osigurati dostupne i pravovremene informacije putem medija, mobitela, pa i javnih monitora. Jedan radar košta oko 2 miliona eura, stanica 32.000 KM – neuporedivo manje od troška koji ostaje nakon katastrofe.

Profesor Bajrić je rekao: „Bolje je imati 100 lažnih uzbuna nego propustiti jednu pravu i izgubiti život.“

U samo sat vremena predavanja mogli ste čuti cijeli plan – s podacima, analizama i prijedlozima. A opet, nema predstavnika vlasti ni medijske pažnje koju ovakve teme zaslužuju. Vrijeme je da ih počnemo slušati, jer priroda više ne oprašta naš nemar.

Predavanje prof. dr. Muhameda Bajrića, koje je prethodno održano na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, bit će ponovo upriličeno 4. aprila na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu – prilika da mu prisustvujete i čujete ključne podatke i prijedloge za prevenciju bujičnih poplava.