fasade

Proteklih godina u Beču se povećao broj toplih dana. Oko 40 posto struje koristi se za klimatizaciju zgrada. Ovo znaju stručnjaci koji već godinama iznalaze najbolja ekološki prihvatljiva rješenja za razvoj ovoga grada. Kako Beč odavno razvija strategiju pametnog grada (smart city), on stvara nova pametna naselja u kojima se štedi energija i stvara ljepši i zdraviji ambijent za stanovanje. Dugi niz godina stručnjaci ispituju značaj ozelenjavanja fasada i koliko to štedi električnu energiju, naročito u ljetnom periodu. Ustanovili su da zelena fasada doprinosi proizvodnji kisika, smanjenju ugljičnog dioksida, prašine, buke i stresa, te povećanju produktivnosti. Znajući sve to, otišlo se i korak dalje, pa u posljednje vrijeme na krovovima bečkih zgrada možete vidjeti ne samo uzgoj pčela već i začinsko i drugo bilje, koje, osim što ima ukrasnu i prehrambenu vrijednost, učestvuje i u uštedi električne energije koja bi se obično u Ijetnom periodu koristila za hlađenje prostorija. Sigurno se sada pitate zašto se uopšte bavim Bečom i savremenim istraživanjima. Odgovor je vrlo jednostavan. Zato što se na čelu svih tih istraživanja već desetak i više godina nalazi Bosanka i Hercegovka, profesorica i doktorica tehničkih nauka Azra Korjenić (rođ. Zulović).