Leila Kurbegović, Author at samo.ba

Obilazili smo brojne muzeje i galerije, ali jedan se ipak izdvaja. To je Muzej socijalističke umjetnosti (tako bi se prevelo s engleskog jezika), dok bi s bugarskog to bio Muzej socijalističkog iskustva. No, kako god, ovo je mjesto na koje vole doći brojni turisti iako je muzej udaljen od centra grada. Nalazi se u potpuno zavučenom prostoru koji okružuju novoizgrađeni poslovni tornjevi. Smješten je u zgradi Ministarstva za kulturu. Otvoren je 2011. godine, odnosno na dvadeset i drugu godišnjicu pada komunizma. Muzej obiluje umjetninama iz komunističkog doba koje su imale isključivo propagandnu svrhu. Ima 77 monumentalnih skulptura, 60 slika i 25 manjih kipova koje su između 1945. i 1989. izradili najpoznatiji umjetnici tog doba. Već na ulazu dočekuje vas velika petokraka od stakla i čelika koja se nekada nalazila na zgradi Komunističke partije u centru Sofije. Skidanje te zvijezde 1990. godine simbolično je označilo kraj komunističke vladavine. Kada je ovaj muzej otvaran, tadašnji ministar kulture Vezdi Rašidov kazao je: „Bilo je krajnje vrijeme da se ta era smjesti ondje gdje joj je i mjesto — u muzej.”

#samokultura

1 Novembra, 2018 Leila Kurbegović

Fotograf mora znati kada treba okinuti

ZORANA LEŠIĆA POZNAVALA SAM SAMO KROZ NJEGOVE IZLOŽBE FOTOGRAFIJA KOJE JE PRIKAZIVAO U POSLIJERATNOM SARAJEVU NA FESTIVALU „SARAJEVSKA ZIMA”. I DANAS PAMTIM ONU SIMBOLIČNOG NAZIVA „ŽIVOT U 24 SLIKE U SEKUNDI”, GDJE JE NA JEDNOJ PRIKAZAO MAJKU KOJA NOSI SVOJE DIJETE U NARUČJU TOKOM GRANATIRANJA SARAJEVA, A NA DRUGOJ FOTOGRAFIJI SE NAŠLA MAJKA U HAGU KOJA SA SVOJIM DJETETOM STOJI ISPRED JEDNOG IZLOGA. BILE SU TO FOTOGRAFIJE KOJE SU ZAISTA POTICALE NA RAZMIŠLJANJE ŠTA ZNAČI JEDNA SEKUNDA MAJKE KOJA SE BORI ZA OPSTANAK SVOG DJETETA I DRUGE KOJA UŽIVA SA SVOJIM DJETETOM U SLOBODNOM I MIRNOM GRADU. GODINAMA POSLIJE OTKRIT ĆU DA JE TO ŠTO ZNAM O ZORANU SAMO ZRNO PIJESKA, U ŠTA ĆETE SE I VI UVJERITI KROZ INTERVJU KOJI JE DAO ZA ČITAOCE MAGAZINA UM. ZANIMLJIVA JE ČINJENICA DA GA JE SARAJEVO UVIJEK PRATILO I PRATI IAKO TO NIJE NJEGOV RODNI GRAD, ALI JE DEFINITIVNO GRAD ZA KOJI JE MNOGO URADIO I U KOJI SE STALNO I RADO VRAĆA.

#samokultura

1 Oktobra, 2018 Leila Kurbegović

Djevojka kamenog lica i mekog srca

Samozatajna, tiha i povučena, a kada zasvira svoju violinu postaje potpuno čarobna i nevjerovatna, kao da nije ista osoba koju sam na početku opisala. Violinisticu Ivanu Đurić mnogi su tek zapazili kad se priključila triju „SevdahTakht“ Damira Imamovića. Postala je dio tog trojca 2015. godine, koja je, kako kaže, prelomna godina u njenoj karijeri. Upravo je Damir bio taj koji je prepoznao njen poseban muzički stil, pa ju je iz te njene tišine i povučenosti „izvukao“ ravno na pozornicu kako bi nam razotkrio još jedan sjajan muzički talent na oskudnoj bosanskohercegovačkoj muzičkoj sceni. Ivana ne izlazi na bučna mjesta, iako nekada na takvim mjestima svira, ima svoj život i društvo daleko od očiju javnosti, a u medijima se ne eksponira, pa se tako o njenom radu i talentu malo zna. Ne priča mnogo, ali kada ima nešto da kaže to u zadnje vrijeme čini putem vlastitog Facebook profila. Voli svoju samoću, koju ne bi mijenjala ni za neki veliki novčani dobitak. Zahvaljujući Damiru uspjele smo organizovati naš prvi susret uz laganu popodnevnu kaficu. Već sam bila „upozorena” da Ivana možda i neće puno govoriti, ali me to nije pokolebalo, osim što joj odmah na početku nisam rekla za svoj ambiciozni plan, a to je da sam odlučila staviti je na naslovnicu našeg magazina. U prijatnom razgovoru provele smo više od sat vremena, u kojem je ova talentovana violinistica prvi put otvorila svoju dušu i srce, govoreći kako o svojim usponima tako i o padovima, kojih nije bio mali broj. Ovo je jedan potpuno iskren i otvoren razgovor, koji se rijetko u današnje vrijeme dešava, naročito kada nekoga tek upoznate.

#samokultura

1 Septembra, 2018 Leila Kurbegović

Festival dokumentarnog filma posvećen pojedincu

PRVI NEWS KANAL NA BALKANU AL JAZEERA BALKANS OD POČETKA SVOG EMITOVANJA 2011. GODINE POZICIONIRAO SE KAO POUZDAN I POVJERLJIV IZVOR INFORMACIJA, ALI S VREMENOM JE POSTAO PREPOZNATLJIV I PO SJAJNIM I VRLO OZBILJNO URAĐENIM DOKUMENTARNIM SERIJALIMA I FILMOVIMA. ZBOG TOGA JE LJUBITELJE DOKUMENTARNE FILMSKE FORME OBRADOVALA VIJEST O POKRETANJU PRVOG MEĐUNARODNOG FESTIVALA DOKUMENTARNOG FILMA AJB DOC, KOJI ĆE SE U SARAJEVU ODRŽATI OD 21. DO 25. SEPTEMBRA TEKUĆE GODINE U PROSTORU MULTIPLEX CINEMA CITYJA. OVAJ FESTIVAL ORGANIZUJE SE U SARADNJI S AL JAZEERA MEDIA NETWORKOM I AL JAZEERA MEDIA INSTITUTOM IZ DOHE I DONOSI NAM UKUPNO 23 FILMA U TRI PROGRAMA – 15 ZA TAKMIČARSKI PROGRAM, PET ZA LAST MINUTE CINEMA I TRI ZA PRATEĆI PROGRAM AJB PRIKAZUJE. U KREIRANJU DOKUMENTARNOG PROGRAMA AL JAZEERE BALKANS, A SADA I KAO SELEKTOR NA FESTIVALU, UČESTVUJE SEAD KREŠEVLJAKOVIĆ, KOJI ODRANIJE IMA ISKUSTVA I KAO AUTOR DOKUMENTARNIH FILMOVA I SERIJALA. I DOK TRAJU UBRZANE PRIPREME ZA PRVI FESTIVAL, USPJELA SAM DOĆI DO NAŠEG SAGOVORNIKA SEADA KREŠEVLJAKOVIĆA, KOJI ZA ČITAOCE URBAN MAGAZINA OTKRIVA ZANIMLJIVE POJEDINOSTI O FESTIVALU, O STANDARDIMA, ALI I O TEMAMA KOJIMA SE BAVE AUTORI U BOSNI I HERCEGOVINI, REGIJI, EVROPI I SVIJETU.

#samokultura

1 Augusta, 2018 Leila Kurbegović

Smijeh kao odbrambeni mehanizam ili mazohizam

NJEGA NEĆETE ČESTO VIDJETI U MEDIJIMA, ALI NJEGOVO UMJETNIČKO DJELOVANJE NIJE NEVIDLJIVO. SVAKI PUT BLJESNE SA SVOJIM RADOM, A ONDA SE POVUČE, PA PONOVO IZ TOG ZATIŠJA S VREMENOM ČUJEMO ILI VIDIMO NJEGOV RAD, BILO DA NAS OPET POČASTI NEKOM ULOGOM ILI OBRADUJE SVOJIM AKTIVNIM NASTAVNIČKIM RADOM NA AKADEMIJI SCENSKIH UMJETNOSTI U SARAJEVU, GDJE TRENUTNO VODI ČETVRTU GODINU GLUME U ZVANJU VANREDNOG PROFESORA, ILI NAS PAK OBRADUJE NASTUPOM KAO ČLAN SARAJEVSKOG POP BENDA „DVADESETORICA”, ILI NAM POKAŽE DA MOŽE UZ SVE TO BITI I SJAJAN REDITELJ POZORIŠNOG KOMADA „NARODNI POSLANIK” KOJI VEĆ TRI PUTA, KOLIKO JE DO SADA ODIGRAN NA VELIKOJ SCENI BKC-A U SARAJEVU, PUNI DVORANU DO POSLJEDNJEG MJESTA. SKROMAN KADA PRIČA O SVOJIM USPJESIMA, GLASAN KADA KRITIKUJE DRUŠTVENO-POLITIČKE ANOMALIJE I ODGOVORAN KADA PRENOSI GLUMAČKO ZNANJE. SVE TO JE GLUMAC I PROFESOR ALEN MURATOVIĆ. ZA URBAN MAGAZIN, ALEN DIREKTNO I “BEZ DLAKE NA JEZIKU” GOVORI O USPJEHU „NARODNOG POSLANIKA” KOJI PRETENDUJE DA BUDE POZORIŠNI HIT NE SAMO U SARAJEVU NEGO I U CIJELOJ BOSNI I HERCEGOVINI, O REPERTOARIMA SARAJEVSKIH POZORIŠTA, ANGAŽMANU U GRUPI „DVADESETORICA”, O NOVIM GENERACIJAMA GLUMACA KOJE ŠKOLUJE…

#samokultura

1 Augusta, 2018 Leila Kurbegović

Evolucija društva na čekanju

PROŠLA JE TAČNO GODINA DANA OD PROŠLOGODIŠNJEG IZDANJA SARAJEVO FILM FESTIVALA NA KOJEM JE PRVI PUT PRED SARAJEVSKOM PUBLIKOM, U OTVORENOM KINU METALAC, PRIKAZAN PRVI DUGOMETRAŽNI IGRANI FILM „ŽABA“ REDITELJA ELMIRA JUKIĆA. DANAS, GODINU POSLIJE, FILM SE S PULSKOG FILMSKOG FESTIVALA VRAĆA S TRIMA NAGRADAMA: ZLATNOM ARENOM ZA NAJBOLJI FILM U MANJINSKOJ HRVATSKOJ KOPRODUKCIJI, ZLATNOM ARENOM ZA REŽIJU U MANJINSKOJ HRVATSKOJ KOPRODUKCIJI I NAGRADOM OCJENJIVAČKOG SUDA FEDERACIJE FILMSKIH KRITIČARA EVROPE I MEDITERANA (FEDEORA). VEĆ JE SVIMA POZNATO DA JE FILM NASTAO PO ISTOIMENOJ KULTNOJ PREDSTAVI KOJA VEĆ DESETU GODINU IGRA NA SCENI KAMERNOG TEATRA 55 I KOJA JE DOŽIVJELA VIŠE OD DVIJE STOTINE IZVOĐENJA. O „ŽABI” SE ZNA MNOGO, A O REDITELJU ELMIRU JUKIĆU NEDOVOLJNO. STOGA SMO U OVOM BROJU URBAN MAGAZINA PODSJETILI REDITELJA JUKIĆA NA NEKA NJEGOVA SJAJNA TEATARSKA OSTVARENJA O KOJIMA GOVORI S NOSTALGIJOM, KAO I O USPJESIMA S TV SERIJAMA „LUD, ZBUNJEN, NORMALAN” I „KONAK KOD HILMIJE”.

#samomoda

1 Augusta, 2018 Leila Kurbegović

Ostvarenje dječijih snova

Sve ono što je još kao djevojčica sanjala dok je sjedila u krilu svoje tetke i krojila haljinice za Barbiku danas ostvaruje kao modna kreatorka Belma Tvico Stambol. Nije to bio nimalo lagan put, ali kako stara latinska poslovica kaže, Per aspera ad astra (Preko trnja do zvijezda). Tako je i Belma gradila i gradi još uvijek svoju karijeru. Danas u njen skromni ali uvijek topli modni studio u srcu starog dijela grada navrate mnoge poznate ličnosti iz svijeta glume, filma, a nerijetko i diplomatije. Dođu tu i maturantice po svoju prvu svečanu haljinu s kojom će zaokružiti jedan prekrasan period školovanja, navrate tu i mlade po svoju posebnu vjenčanicu ručno ispisanu Belminim vrijednim ručnim vezom, a u zadnje vrijeme navrate i modne blogerice kako bi barem nakratko uživale u Belminim kreacijama o kojima priča gotovo cijeli svijet. Nerijetko ćete njene haljine i druge odjevne kombinacije vidjeti i na crvenim tepisima filmskih festivala u Sarajevu, ali i Kanu, a uskoro i u Veneciji, Berlinu…Najčešće je u Parizu, ali kada ste sjajan dizajner onda je cijeli svijet vaš. Pa tako zbog posla Belma „skokne“ i do Brazila, potom Milana, Dohe, Istanbula, pa opet do Sarajeva, i to ništa nije neobično kada ste vođeni vlastitim snovima. U ovom broju Urban magazina Belma odgovara na deset naših tematskih pitanja.

#samozdravlje

1 Jula, 2018 Leila Kurbegović

Crveni nos je najmanja, ali najjača maska na svijetu

Nasmijana, vedra i vesela, neposredna i otvorena za komunikaciju, s crvenim klaunskim nosom ili bez njega, takva je osječka glumica Anamarija Jurišić. U jednom našem slučajnom susretu, a zahvaljujući Festivalu „Ja BiH…”, na kojem je Anamarija gostovala u Sarajevu, uspjela sam saznati njenu zanimljivu životnu priču koju rado dijelim i s vama.

Anamarija Jurišić rođena je i odrasla u Zadru, rodnom gradu svoje majke, ali po ocu koji je rodom iz Sarajeva je povezana i sa tim gradom. Iako potiče iz porodice u kojoj su svi doktori, i mama, i tata, i brat, i baka i djed, ona je svoj put odabrala sama, možda ne na radost roditelja, koji su u početku željeli da i njihova kćerka, poput starijeg sina, krene njihovim stopama. No, čini se, kroz smijeh kaže, da je tek odnedavno, tačnije prije tri godine, napokon uspjela udovoljiti i želji roditelja, jer je danas dio tima udruge Crveni Nosovi klaunovidoktori. Tako da nerijetko boravi u bolnici i do operacione sale u svom kostimu doktorice Pandoline von Princes, ispraća mališane pokušavajući ih opustiti i nasmijati. Kada je počinjala raditi kao klaunesa, kaže, bila je najmlađa u Europi.

#samozdravlje

1 Jula, 2018 Leila Kurbegović

Novi način liječenja će prevazići kemoterapiju

POUČNO I LEŽERNO PREDAVANJE O NE TAKO KRASNOJ, ALI NAŽALOST SVE VIŠE AKTUELNOJ TEMI, KAO ŠTO JE RAK PLUĆA, ODRŽAO JE SARAJLIJA SA AMERIČKOM ADRESOM PROF. DR. SC.GORDAN SRKALOVIĆ. TEMA OPTIMISTIČNOG NAZIVA „RAK (KARCINOM) PLUĆA: BOLEST KOJA SE MOŽE SPRIJEČITI“ PRIVUKLA JE VELIKI BROJ DOKTORA, NAUČNIKA I PROFESORA, PA JE AMFITEATAR AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI BiH BIO GOTOVO PUN.

Profesor doktor Srkalović je od 2003. godine direktor kliničkih istraživanja u Centru za kancer bolničkog sistema Sparrow, a ujedno je i klinički vanredni profesor interne medicine na Univerzitetu Michigan State. Vrlo je aktivan u Bosanskohercegovačko-američkoj akademiji nauka i umjetnosti (BHAAAS), gdje je bio član Upravnog odbora i predsjednik u jednom mandatu. Objavio je više od 80 publikacija u recenziranim svjetskim časopisima i bilježi već više od 80 prezentacija na svjetskim kongresima. Osim za Sarajevo, vezan je, kaže, preko 40 godina sa svojom ljubavi Vesnom, s kojom ima tri kćerke i četvero unučadi, koji im unose svjetlo i radost u svaki dan njihovog života. Susretljiv, srdačan i strpljiv, kakvi bi trebali biti svi doktori i naučnici, pristao je da dan nakon predavanja dođe u prostor Kamernog teatra 55 gdje se održavala i konferencija za novinare povodom desete godišnjice BHAAAS-a, čiji je član. Već na početku ga podsjećam na sjajno predavanje koje je izazvalo niz diskusija u amfiteatru ANUBiH-a, koje su donijele i niz konkretnih prijedloga o budućim saradnjama, a sve u cilju unapređenja znanja i struke.

#samokultura

1 Jula, 2018 Leila Kurbegović

U autorskim kompozicijama ima dosta Bosne

U New Yorku je uspješno završeno snimanje novog jazz nosača zvuka Sinan Alimanović International Banda. Snimanje je realizovano u Trading 8s Music Studiju, uz pomoć dvostrukog dobitnika prestižne muzičke nagrade Grammy, inženjera zvuka – Chrisa Sulita. Na novom Jazz albumu internacionalnog banda pod vodstvom bosanskohercegovačkog jazz ambasadora Sinana Alimanovića, ritam sekciju čine najugledniji savremeni jazz muzičari njujorške scene. Ovi umjetnici su višestruko dali svoj doprinos razvoju porodičnog stabla jazz muzike. Zajedno na ovom albumu radili su: Harvie S (kontrabasist, kompozitor, inovator, profesor na Manhattan School of Music) svoje ime je upisao u porodično stablo jazza saradnjama s muzičarima kao što su: Gil Evans, James Brown, Sheila Jordan, Chet Baker, Tony Bennet, Kenny Barron, Michael & Randy Brecker itd. Victor Lewis (bubnjar, kompozitor) smatra se jednim od najcjenjenijih savremenih jazz bubnjara svijeta. U velikoj karijeri bilježi historijske saradnje s kapitalnim imenima iz svijeta jazz muzike, kao što su: Dexter Gordon, Carla Bley, Dee Dee Bridgewater, Eddie Henderson, Woody Shaw, Braća Brecker, Antony Braxton, Bobby Hutchenson i mnogim drugim.