Festival dokumentarnog filma posvećen pojedincu

Piše:

PRVI NEWS KANAL NA BALKANU AL JAZEERA BALKANS OD POČETKA SVOG EMITOVANJA 2011. GODINE POZICIONIRAO SE KAO POUZDAN I POVJERLJIV IZVOR INFORMACIJA, ALI S VREMENOM JE POSTAO PREPOZNATLJIV I PO SJAJNIM I VRLO OZBILJNO URAĐENIM DOKUMENTARNIM SERIJALIMA I FILMOVIMA. ZBOG TOGA JE LJUBITELJE DOKUMENTARNE FILMSKE FORME OBRADOVALA VIJEST O POKRETANJU PRVOG MEĐUNARODNOG FESTIVALA DOKUMENTARNOG FILMA AJB  DOC, KOJI ĆE SE U SARAJEVU ODRŽATI OD 21. DO 25. SEPTEMBRA TEKUĆE GODINE U PROSTORU MULTIPLEX CINEMA CITYJA. OVAJ FESTIVAL ORGANIZUJE SE U SARADNJI S AL JAZEERA MEDIA NETWORKOM I AL JAZEERA MEDIA INSTITUTOM IZ DOHE I DONOSI NAM UKUPNO 23 FILMA U TRI PROGRAMA – 15 ZA TAKMIČARSKI PROGRAM, PET ZA LAST MINUTE CINEMA I TRI ZA PRATEĆI PROGRAM AJB PRIKAZUJE. U KREIRANJU DOKUMENTARNOG PROGRAMA AL JAZEERE BALKANS, A SADA I KAO SELEKTOR NA FESTIVALU, UČESTVUJE SEAD KREŠEVLJAKOVIĆ, KOJI ODRANIJE IMA ISKUSTVA I KAO AUTOR DOKUMENTARNIH FILMOVA I SERIJALA. I DOK TRAJU UBRZANE PRIPREME ZA PRVI FESTIVAL, USPJELA SAM DOĆI DO NAŠEG SAGOVORNIKA SEADA KREŠEVLJAKOVIĆA, KOJI ZA ČITAOCE URBAN MAGAZINA OTKRIVA ZANIMLJIVE POJEDINOSTI O FESTIVALU, O STANDARDIMA, ALI I O TEMAMA KOJIMA SE BAVE AUTORI U BOSNI I HERCEGOVINI, REGIJI, EVROPI I SVIJETU.

FESTIVAL KAO PRIRODAN TOK DJELOVANJA AJB

Al Jazeera Balkans vremenom se pozicionirala kao veoma bitna karika u stvaranju i promociji dokumentarnih filmova. Osim što je otkupljivao kvalitetne dokumentarne filmove, ovaj televizijski kanal je i ulagao novac u proizvodnju vlastitih dokumentarnih filmova i serijala, po čemu je ova TV kuće postala također prepoznatljiva. Tako su do sada proizveli više od 400 dokumentarnih filmova ili epizoda, otkupili više od 200 dokumentarnih filmova, od čega najveći broj iz regije, i preveli te za emitovanje prilagodili više od 1500 filmova koje su dobili od matične kuće! Sve to postignuto je za šest i po godina, tako da je pokretanje prvog međunarodnog festivala dokumentarnog filma AJB DOC bio samo prirodan tok svega navedenog.

„Mislim da nikada nije dosta dobrih festivala, a s druge strane, što se tiče dokumentarnog filma, ipak je ovo glavni grad države i centar neke regije“, pojašnjava na početku našeg razgovora Sead Kreševljaković, jedan od selektora Festivala. Kaže kako je prijavljeno više od 300 filmova, pa su selektori Lejla Dedić, Đani Hasečić i on imali „pune ruke” posla pri odabiru kvalitetne dokumentarne priče koju će nakon festivalskog prikazivanja ova TV kuća otkupiti i emitovati u vlastitom programu.

„Ovo je novi festival koji dolazi potpuno prirodno iz onoga čime se mi bavimo. Naša Lejla Dedić posjećuje sve bitne festivale na prostoru bivše Jugoslavije i istočne Evrope, i tu uzima, tj. bira filmove koji odgovaraju našim standardima. Nama je bilo potpuno prirodno, s obzirom na to da imamo sjajnu saradnju i s autorima i produkcijama, da pokrenemo svoj festival, koji će nam pomoći da okupimo najbolje produkcije, autore i filmove s jedne strane, a s druge da damo još jedan doprinos ljudima koji se bave dokumentarnim filmom a kojima nije poklonjeno dovoljno pažnje. Mi ovo vidimo kao društveno korisno djeIo, da još jednim festivalom omogućimo tim ljudima da imaju još jedno mjesto gdje mogu pokazati svoje filmove, upoznati jedni druge, razvijati svoje ideje, učestvovati u diskusijama… I u konačnici, da kupimo njihove filmove i emitujemo ih. Specifičnost ovog festivala je i u tome da planiramo sve filmove koje odaberemo kroz selekciju i emitirati u svom programu u narednom periodu, a to nema nijedan festival“, otkriva nam Kreševljaković.

POJEDINAC U „RE FOCUSINGU“

Kada se od više od 300 prijavljenih filmova odaberu 23, gledaoci očekuju mnogo od same priče. Kreševljaković se teško odlučuje koji film bi preporučio da ga publika obavezno pogleda, jer sve su priče posebne i vrlo aktuelne, te progovaraju o odlasku mladih, suočavanju s prošlošću, azilu, ratovima i mnogim sudbinama.

„Tematike su različite i idu u različitim pravcima, a to je i cilj pričanja te naše festivalske priče koja ide pod light motivom Re Focusing — vraćanje fokusa na pojedinca. Imamo nekoliko filmova koji dolaze s naših prostora i bave se vrlo aktuelnom temom — alarmantnim odlaskom mladih ljudi u zapadne zemlje u potrazi za sretnijim životom i poslovima, tu su i teme o sirijskom ratu i dramama koje se tamo dešavaju, imamo i njemački film koji se bavi uredom za izdavanje azila ljudima koji dolaze u Njemačku, opet jedna vrlo aktuelna tema. Tu je i film koji govori o ljudima koji se suočavaju s ostavštinom komunističkog režima i sistema u Bugarskoj, odnosno ljudima iz tajnih službi koji su se integrisali u nova tranzicijska društva, pa jedan atipičan film danske rediteljice koja se bavi djecom i mladima u Ukrajini i Rusiji koji se penju po zgradama i kranovima, zaista atipična tema, koja promatra položaj mladih i njihovo traženje unutar društvenih pojava koje karakterištu društveno stanje na planeti. Zatim, tu je i jedna emotivna priča o djevojčici koja živi s gluhonijemim roditeljima. Jedan od kriterija dok smo birali filmove bio je da tražimo filmove koje bi publika rado gledala, a s obzirom na to da smo ozbiljna televizija birali smo i ozbiljne teme o kojima vrijedi razmišljati.“

Ovim festivalom želi se posvetiti pažnja regiji kako bi se potakla još veća proizvodnja dokumentarnih filmova, ističe Kreševljaković.

„Smatram da je to biranje da budemo internacionalni festival s fokusom na regiju, veći izazov regionalnim autorima da se takmiče u široj konkurenciji, a sam festival svakako služi da okupi filmske autore, pogotovo iz regije, da uspostave kontakte, da gledaju filmove, da sreću jedni druge i da prave te veze koje mogu dovesti do novih kvalitetnih filmova“, dodaje Kreševljaković.

Tematike su različite i idu u različitim pravcima, a to je i cilj pričanja te naše festivalske priče koja ide pod light motivom Re Focusing vraćanje fokusa na pojedinca.

FESTIVAL NA KOJEM FILMOVI TRAJU 52 MINUTE

Specifičnost AJB DOC festivala ogleda se i u činjenici da će u Takmičarskom programu biti prikazani samo filmovi koji ispunjavaju dokumentarne TV standarde, što znači da su prilagođeni minutažom od 52 minute za televizijsko prikazivanje.

„Pošto smo mi kao televizijska kuća pokrenuli festival, za nas je samim tim i format bitan. Većina dokumentarnih filmova na festivalima ima trajanje od 80 minuta, a mi kada tražimo filmove za naš program uvijek zahtijevamo tzv. TV CUT, koji podrazumijeva trajanje filma 52 minute. Filmovi u Takmičarskom programu trajat će do 52 minute, a nekoliko izuzetaka u drugim programima traje duže jer je to festivalska verzija filma. Te duže filmove gledat ćete u netakmičarskom programu Last Minute Cinema, u kojem se prikazuju filmovi koji su završili svoj festivalski život, ali koje mi ovdje nismo imali priliku pogledati i koji su nama kao televiziji bili zanimljivi. U budućnosti nećemo bježati ni od artističkog dokumentarnog filma, ali ćemo više obraćati pažnju na teme koje mi ljudi s televizije smatramo zanimljivijim. Bit će više televizijskog ukusa, ali to će biti i dalje vrhunska filmska ostvarenja.“

I MI ZNAMO URADITI GENIJALNE STVARI

I u ovom razgovoru neizbježna je priča o proizvodnji dokumentarnih filmova na našim prostorima s obtirom na to da je AJB nerijetko pomogao neke producentske kuće i poticao razvoj upravo ovog, nekada bi se reklo, potpuno entuzijastičkog filmskog žanra.

„Što se Bosne i Hercegovine i dokumentarnog filma tiče, naša produkcija je jako siromašna. Mi imamo jednu Fondaciju za kinematografiju koja izdvaja nekih milion maraka za čitavu godinu, i to i za igrani i dokumentarni film. To je potpuno nedovoljno. Produkcija dokumentarnih filmova u Bosni i Hercegovini, kao i u nekim zemljama u okruženju, “na koljenima” je. Dokumentarnim filmom se bave entuzijasti koji su hrabri i spremni da se uhvate ukoštac s dobrom pričom, a iza toga nema nikakve sistemske podrške. Osim Al Jazeere i nekoliko dokumentarnih filmova koje proizvedu FTV i BHT1, ne možemo se pohvaliti bogatom produkcijom. U regiji je stanje malo bolje, mislim na Hrvatsku i Srbiju, a mi smo to sveli na niske grane. Mislim da smo mi, AJB, jedini ozbiljno pružali priliku ljudima da prave filemove. Možda je najbolji primjer za to dokumentarni film ‘Scream for me Sarajevo’, gdje su dobra autorska priča i spretan producent napravili relevantan dokumentarac u svjetskim okvirima, a mogao je umalo ostati zaboravljena priča. Znači, kad nam se pruži prilika, mi znamo uraditi genijalne stvari.”

Iako je još uvijek rano govoriti o publici, prvi festival dokumentarnog filma AJB DOC, smatra naš sagovornik, imat će svoju publiku, jer to je pokazala i velika gledanost dokumentarnih filmova na ovom prvenstveno news kanalu.

„Mi smo procijenili da naši ljudi vole dokurnentarni film i kroz naš dokumentarni program AJB je postao između ostalog prepoznatljiv i po tome. Na osnovu posjećenosti kina na nekim drugim festivalima imamo osjećaj da publika u Sarajevu ipak voli dokumentarce. To je prilika da publika dođe u kino i gleda dobre dokumentarne filmove i razgovara o njima. U vrijeme kada ljudi umišljaju da svoje socijalne angažmane i aktivnosti obavljaju tako što klikaju lajkove i što gledaju tuđe profile po društvenim mrežama zaboravili su ustvari da je kultura, prava interakcija kada vi dođete na mjesto događaja, kada sretnete ljude, kada s ljudima osjetite atmosferu u kinu i kada poslije toga razgovarate i čujete autore i ozbiljne diskusije. Mislim da to nije nimalo zanemariv aspekt bilo kojeg festivala, pogotovo našeg, da pokušamo ljude vratiti u stvarni život i u stvarne prostore, gdje se ljudi susreću, druže i razgovaraju sa stvarnim ljudima, a ne da zamišljaju da su nekim lajkom učestvovali u nekom kulturnom događaju ili bilo čemu.“

Na festivalu će biti dodijeljene i novčane nagrade, a internacionalni stručni žiri od pet članova odabrat će najbolji film takmičarske selekcije festivala i dodijeliti “AJB Main Award”. Svi takmičarski filmovi ulaze i u konkurenciju za nagradu programskog žirija AJB koji dodjeljuje “AJB Program Award”. Svi filmovi prikazani na festivalu u selekciji su i za “Nagradu publike”. Sve podatke o filmovima možete saznati na www.ajbdoc.ba