Mediji pred izborom: reforma ili gubitak poverenja?

Piše: Lazar Simić

The English version is provided below. 

*Tekst je nastao u okviru Evropskih dijaloga (17–19. septembar, Sarajevo), u organizaciji Francuskog instituta i Ambasade Francuske u BiH. Stavovi izneseni u tekstu predstavljaju lični osvrt autora/autorica, učesnika/učesnica susreta.

Biografija autora

Lazar Simić je posvećen regionalnoj saradnji, medijskoj i političkoj pismenosti, evropskim integracijama i interkulturalnom dijalogu. Master studije završio je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, gde je istraživao multilateralnu medijsku diplomatiju na Zapadnom Balkanu i vidljivost Berlinskog procesa. Zaposlen je u Regionalnoj kancelariji za saradnju mladih.

Ne postoje osetljive teme, već naša nespremnost da se ozbiljno pozabavimo ozbiljnim temama.

Na panelu „Mediji i informacije – centralni problem za poverenje“, u okviru Evropskih dijaloga održanih u Bosni i Hercegovini, razgovarali smo o tome kako se u savremenom društvu gradi, odnosno urušava poverenje u medije, ali i o ulozi novinarstva u doba društvenih mreža i ubrzanog razvoja tehnologije. Diskusiju je moderirao francuski novinar Frederik Martel (Frédéric Martel), koji je svojim provokativnim pitanjima doprineo vrlo živom razgovoru.

Razgovor je započet konstatacijom da propaganda nije nova pojava, ali da je tehnologija znatno uvećala njen domet – reč je o lajtmotivu celog panela. Posebno je istaknuto da danas razlikujemo tri vrste štetnih informacija: dezinformacije (namerno plasirane neistine), misinformacije (netačne informacije bez loše namere) i malinformacije (istinite činjenice predstavljene u iskrivljenom kontekstu).

Sanja Despot, glavna i odgovorna urednica Faktografa, prvog faktčeking medija u Hrvatskoj, naglasila je da je poverenje preduslov opstanka medija. „Ljudi moraju da dobijaju informacije koje se tiču njihovih svakodnevnih života kako bi donosili informisane odluke“, istakla je ona.

Da je objašnjavanje ključno, dodao je i Denis Džidić, direktor BIRN-a u BiH. Po njegovim rečima, u regionu nedostaje medijska pismenost u obrazovnom sistemu, a teško je pratiti razvoj tehnologije. „Razlika postoji između zemalja sa dugom demokratskom tradicijom i onih koje su prošle kroz komunistički sistem“, naveo je Džidić.

„Mi smo čuvari stvarnosti“, rekao je Paolo Ćezarini (Paolo Cesarini), predsednik izvršnog odbora Evropske opservatorije za digitalne medije (European Digital Media Observatory EDMO) i profesor na Evropskom univerzitetskom institutu. On je upozorio da bez činjenica nema zajedničke stvarnosti i da se naše poimanje sveta sve više oblikuje kroz sadržaje na društvenim mrežama. „U autokratskim zemljama ljudi više veruju medijima, dok u demokratijama raste skepsa“, naveo je on.

Tibo Brutan (Thibaut Bruttin), generalni direktor Reportera bez granica (RSF), pozvao je na reformu medijskog prostora. „Monopol novinarstva nad javnim diskursom je problem sam po sebi. Novinarstvo nije apsolutna istina, već pokušaj da je najbolje moguće predstavimo“, naglasio je Brutan. On je dodao da će novinarstvo opstati među elitama, ali da već danas gubi bitku kod građana koji se zadovoljavaju površnim informacijama sa društvenih mreža.

Jasno je da su promene potrebe, kako među novinarima, tako i među građanima. Novinarstvo nije uspelo, a možda nije ni pokušalo, da izbegne zamku polarizacije koja nikad nije bila vidljivija u našim društvima. Među žrtvama snažnih podela, našlo se i poverenje na svakom nivou – međuljudskom, između različitih zajednica, ali i poverenje prema institucijama od lokalnog do globalnog nivoa.

Otvoreni i uključujući dijalozi, koji su u praksi vrlo retki iako ih mnoge tako etiketiramo, deo su rešenja. U tome svoju ulogu imaju i mediji koji bi trebalo da budu svojevrsna platforma za otvorenu diskusiju. Otvorene diskusije ne znače tolerisanje poricanja ili izobličenja činjenica, ali ne smeju biti ni prostor za apriori diskriminaciju ili cenzuru. Ne postoje osetljive teme, već naša nespremnost da se ozbiljno pozabavimo ozbiljnim temama.

Media at a Crossroads: Reform or the Loss of Trust?

Writing: Lazar Simić

Biography of the author:

Lazar Simić is dedicated to regional cooperation, media and political literacy, European integration, and intercultural dialogue. He holds a Master’s degree in International Relations from the University of Belgrade, where he defended his thesis on multilateral media diplomacy in the Western Balkans and the visibility of the Berlin Process. He works at the Regional Youth Cooperation Office.

There are no sensitive topics—only our unwillingness to seriously engage with serious issues.

At the panel “Media and Information – A Central Problem for Trust,” held within the European Dialogues in Bosnia and Herzegovina, we discussed how trust in the media is built—or eroded—in contemporary society, as well as the role of journalism in the era of social networks and rapid technological development. The discussion was moderated by French journalist Frédéric Martel, whose provocative questions contributed to a very lively debate.

The conversation began with the observation that propaganda is not a new phenomenon, but that technology has significantly expanded its reach—a leitmotif that remained present throughout the panel. It was particularly emphasised that today we distinguish three types of harmful information: disinformation (deliberately disseminated falsehoods), misinformation (false information without harmful intent), and malinformation (facts presented in a distorted context).

Sanja Despot, editor-in-chief of Faktograf, the first fact-checking media outlet in Croatia, stressed that trust is a precondition for the survival of the media. “People need to receive information relevant to their daily lives to make informed decisions,” she underlined.

The importance of explanation was also highlighted by Denis Džidić, director of BIRN BiH. According to him, the region lacks media literacy in the education system, and the pace of technological development is difficult to follow. “There is a difference between countries with a long democratic tradition and those that have gone through a communist system,” Džidić noted.

“We are the guardians of reality,” said Paolo Cesarini, chair of the European Digital Media Observatory (EDMO) and professor at the European University Institute. He warned that without facts there can be no shared reality, and that our perception of the world is increasingly shaped by social media content. “In autocratic countries, people trust the media more, while in democracies, scepticism is on the rise,” he pointed out.

Thibaut Bruttin, Director General of Reporters Without Borders, called for reform of the media landscape. “The monopoly of journalism over public discourse is a problem in itself. Journalism is not the absolute truth, but an attempt to present it in the best possible way,” he emphasised. He added that journalism will survive among elites, but is already losing ground with citizens who are satisfied with superficial information from social networks.

Changes are needed, both among journalists and among citizens. Journalism has not succeeded, and perhaps has not even tried, to avoid the trap of polarisation, which has never been more visible in our societies. Among the victims of these deep divides lies trust—interpersonal trust, trust between different communities, as well as trust in institutions from the local to the global level.

Open and inclusive dialogues, which in practice are very rare despite how often we label them as such, are part of the solution. Media, too, have their role to play, serving as a platform for genuine discussion. Open discussions do not mean tolerating denial or distortion of facts, but they must not become a space for a priori discrimination or censorship. There are no sensitive topics—only our unwillingness to seriously engage with serious issues.