Aspekti čuvanja i zaštite filmske kulturne baštine u eri digitalizacije filmova
Piše:
U utorak, 17. decembra, s početkom u 19 sati, Kinoteka BiH će biti domaćin okruglog stola na temu “Aspekti čuvanja i zaštite filmske kulturne baštine u eri digitalizacije filmova”. Ovo značajno okupljanje stručnjaka iz oblasti filma i arhivistike okuplja renomirana imena poput filmskog producenta i reditelja Ademira Kenovića, filmskog kritičara Duška Dimitrovskog, mr. Tatjane Rezec Stibilj, direktorice Slovenskog filmskog arhiva pri Arhivu Republike Slovenije, te reditelja Adisa Bakrača. Poseban doprinos diskusiji dat će i v.d. direktorica Kinoteke BiH, Devleta Filipović, koja će govoriti o ulozi Kinoteke u očuvanju bogatog filmskog nasljeđa Bosne i Hercegovine. Povodom ovog događaja, razgovarali smo s gospođom Filipović o izazovima digitalizacije, regionalnoj saradnji i značaju očuvanja filmske baštine za buduće generacije.
Digitalizacija filmske građe u BiH: Pitanja prošlosti, izazovi sadašnjosti i vizije budućnosti
Bosna i Hercegovina, bogata filmskom baštinom, suočava se s izazovima očuvanja svog audiovizualnog nasljeđa u eri digitalizacije. Kinoteka BiH, ključna institucija u ovom procesu, od 2007. godine radi na prilagođavanju filmske građe savremenim tehnologijama. Kroz kapitalni projekat „Čuvanje i zaštita BiH filmova“, finansiran od strane Kantona Sarajevo, digitalizirano je i restaurirano 34 mjesečnika iz perioda 1946–1950. godine, koji sadrže kratke priče o poslijeratnom uspjehu i izgradnji države.
Iako su ovi rezultati značajni, proces digitalizacije u BiH daleko je od završenog. Nedostatak sredstava značajno usporava rad Kinoteke, koja se suočava s brojnim tehničkim i finansijskim izazovima. „Naše mogućnosti su ograničene zbog slabe materijalne podrške i zaostajanja u tehnološkoj opremljenosti“, ističe za samo.ba v.d. direktorica Kinoteke BiH Devleta Filipović. U poređenju sa drugim zemljama regije, BiH značajno zaostaje u prilagođavanju audiovizualnog materijala savremenim formatima.
Regionalna saradnja i inicijative
Ipak, Kinoteka BiH nije izolovana u svojim naporima. U saradnji s institucijama iz regije i članstvom u Evropskom udruženju filmskih arhiva (ACE), ostvaruju se značajni projekti. Nedavno su u saradnji sa Slovenačkom kinotekom i Filmskim centrom Sarajevo digitalno restaurirani filmovi poput „Hanka“ Slavka Vorkapića i „Slike iz života udarnika“ Bate Čengića, čiji radovi pripadaju poznatom Crnom talasu jugoslovenske kinematografije.
Planira se i restauracija filma „Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji“ reditelja Bate Čengića, čime se regionalna saradnja dodatno učvršćuje i potvrđuje značaj zajedničkih inicijativa u očuvanju filmske baštine.
Pitanje sukcesije i neizvjesna budućnost filmske građe
Pitanje sukcesije – povrat filmske građe iz drugih zemalja ostaje i dalje neriješeno. Iako je Državni arhiv BiH izradio listu potraživanja, aktivnosti su ograničene nedostatkom sredstava i potrebne infrastrukture za skladištenje filmova na 35 mm traci. Ostale zemlje bivše Jugoslavije značajno su napredovale u ovom procesu, dok BiH tek treba riješiti osnovna pitanja poput klimatizovanih skladišta i troškova čuvanja materijala u proteklih nekoliko decenija.
Digitalizacija za buduće generacije
Jedan od ključnih izazova jeste kako učiniti digitaliziranu filmsku građu privlačnom mladim generacijama. Trenutno su stare tehnologije reprodukcije filmova gotovo neupotrebljive zbog nedostatka opreme i stručnog kadra, dok nove digitalne tehnologije nude bolje mogućnosti pristupa i očuvanja. Iako se mnogi pitaju da li su mladi zainteresovani za arhivske materijale, direktorica Filipović naglašava da digitalne platforme i dostupnost sadržaja mogu privući pažnju nove publike, ako se proces pravilno implementira.
Značaj diskusije o očuvanju filmske baštine
Predstojeći okrugli sto o digitalizaciji i restauraciji filmske građe ima za cilj podizanje svijesti o važnosti očuvanja audiovizualne baštine u BiH. Ova diskusija, namijenjena stručnjacima iz oblasti kinematografije, ali i široj javnosti, pruža platformu za razmjenu ideja i iskustava, s nadom da će rezultirati konkretnim inicijativama za unapređenje procesa digitalizacije.
Očuvanje filmske baštine nije samo pitanje tehnologije već i kulture, identiteta i historije. Ulaganje u digitalizaciju i restauraciju osigurava da priče prošlih generacija ostanu dostupne i relevantne u budućnosti, čuvajući nasljeđe BiH za nove generacije.
